Ko e Palōfita ko Salla Same Alayhi Wassalam feʻofaʻaki?

Faʻahinga ʻo e Post

Fakafuofuaʻi ʻa e post ko ʻeni
Fai ʻe Mali Haohaoa -

Ko e Palōfita ko Salla Same Alayhi Wassalam feʻofaʻaki?

ʻOku tau fie maʻu kotoa pē ke maʻu ha taimi fakafiefia he taimí ni pea mo e. ʻOku ʻikai ko e meʻa lelei taha maʻu pē ke faí ʻa e tōtuʻa ʻi aí, ka ʻoku poupouʻi ʻa e ngaahi founga fakalata ʻoku fakangofua ʻi ʻIsalamí.

Ko e Palōfitá (Ke ʻiate ia ʻa e melinó) ʻene malimali maʻu pe mo hono uaifi pea naʻa ne faʻa kata mo fakafiefiaʻi kinautolu ke nau kata foki mo kinautolu. ʻI he ngaahi faingataʻa kotoa ʻokú ne ʻākilotoa iá, naʻa ne faʻa ʻave hono uaifi ko ʻIlaisa, ki he toafá ʻo pehē, "ʻIlaisa, tau lova!"Pea naʻa ne faʻa lova mo ikuna. Ko ia, naʻá ne kei fafanga pē ʻene kakanoʻi manú ʻi ha uike kakato ʻe taha, ko ia te ne maʻu ai ha kavenga mamafa, kae ʻoua kuó ne toe ʻave ia ki he toafá ʻo pehē, "ʻIlaisa, ta lova!" ʻI he taimi ko iá, naʻá ne mālohi peá ne pehē ange ki ai, "Naʻa ku ikuna he taimi ko ʻeni!".
(Lekooti ʻi Ahmad & ʻApa Dawood)
ʻOku tau toe ʻilo foki ko e Talafekau ʻa ʻIsaah (ke ʻiate ia ʻa e melinó) naʻe pehe ʻe:

Ko e meʻa kotoa pe kehe mei hono manatuʻi Allah ko e (fakakaukauʻi) maumauʻi e vaʻingá tukukehe pē ʻa e toko: ko ha tangata ʻokú ne tukuhua ki hono uaifí, akoʻi ʻe ha tangata ʻene hōsí, ko ha tangata ʻoku luelue he vahaʻa ʻo e ngaahi taketi (ako fana), pea ako kakau ʻa e tangatá,”

[Fakamatalaʻi ʻe ha-Nasaaʻi pea authenticated ʻe Al-Albaani (Sahih Al-Jami’ 4534]

Tuʻo taha lolotonga ha fononga, Safiyyah – ko e uaifi ʻo e Talafekau ʻa ʻAliaá (ʻofa ke fiefia ʻa ʻAlaahā ʻiate ia) naʻe tangi koeʻuhí he naʻe ngaohi ia ke heka ʻi ha kāmeli māmālie. Ko e Palōfitá (ke ʻiate ia ʻa e melinó) ʻikai ke ne talaange ʻoku ne taʻefakapotopoto. Ka, naʻa ne holoholoʻi hono loʻimata, fakafiemālieʻi ia, pea aʻu ki heʻene feinga ke kumi ha kameli ʻe taha maʻana.

Naʻe pehē ʻe he Palōfitá: ʻ Fealeaʻaki mo e houʻeiki fafiné. Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai hoʻo ngaahi totonu ki hoʻo kakai fefine pea ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi totonu kiate koe. Ko ʻenau totonu kiate kimoutolú ke mou tokonaki maʻa ʻenau meʻakaí mo e valá ʻi he angaʻofa, pea ko hoʻo totonu kiate kinautolú ke ʻoua naʻa nau tuku ha taha ʻokú ke fehiʻa ai ʻi he falé, ʻaʻeva ʻi ho falikí. (Sunan Ibn Mâjah, Sunan ʻi-Tirmidhî)

Anas ibn Malik narrates, “Naʻá ku mamata ki he Palōfitá (salla Allahu ʻ alaihi hayat Allah sallam), ngaohi maʻana (Safiya) ha faʻahinga fakamolu mo hono pulupulu ʻi mui ʻiate ia (ʻi heʻene kāmelí). Naʻa ne tangutu leva ʻi he tafaʻaki ʻo ʻene kameli ʻo ʻai hono tui kia Safiya ke tuʻu hono vaʻe, ke lava ʻo heka (ʻi he kāmelí).” [Sahih Al-Bukhari]

ʻ Naʻe pehe ʻe ʻIlaisa: "Ko e talafekau ʻa Allah (ke ʻiate ia ʻa e melinó) naʻe teʻeki ai ke teitei taaʻi tuʻo taha ha tamaioʻeiki ʻa haʻane tamaioʻeiki pe fefine, pe te ne tuki ha taha ʻaki hono nimá." [Sahîh Mosilemi (2328), Sunan Abî Dâwûd (4786), Sunan Ibn Mâjah (1984), hangē ko hono toʻo mei he Sunan Ibn Mâjah]

Ngaahi Kautaha Tātā – Mishkat, Fakamatalaʻi ʻa ʻIlaisa [ʻAve ʻe Tirmidhi]

Talafekau ʻa Allah (ke ʻiate ia ʻa e melinó) fakaʻaongaʻi ke palasitaaʻi hono senitolo, tuitui hono kameni pea ʻulungaanga ʻaki ia ʻi ʻapi ʻo hange ko ia ʻoku fai ʻe ha taha ʻiate kimoutolu ʻi hono fale. Ko ha tangata ia, fekumi ʻi hono kofú ki he loto āufé, tatau ʻene fanga sipí, pea fai ʻene ngaahi ngāue pē ʻaʻaná.

Ngaahi Kautaha Tātā – Sahih Al-Bukhari 8.65, Fakamatalaʻi Al Aswad

Naʻá ku fehuʻi ange kia ʻʻIlaisa pe ko e hā naʻe fai ʻe he Palōfitá (ke ʻiate ia ʻa e melinó) fakaʻaongaʻi ke fai ʻi ʻapi. Naʻá ne tali mai, “Naʻá ne faʻa femoʻuekina ʻi hono tokoniʻi hono fāmilí pea mo e taimi ke fai ai ʻa e lotú, te ne tuʻu hake ʻo lotu.”

Sahih Al Bukhari [Ko e Tohi ʻi he Tuʻutāmakí / Nika] –

Voliume 7, Tohi 62, Fika 117:

Fakamatalaʻi ʻʻAlisa:

Naʻe tangutu ha kau fafine ʻe toko hongofulu m (ʻi ha feituʻu) pea naʻá ne palōmesi mo aleapau ʻe ʻikai te na fufuuʻi ha meʻa ʻo e ongoongo ʻo hona husepānití. Naʻe pehe ʻe he ʻuluaki, “ʻOku hangē hoku husepānití ko e kakanoʻi kakanoʻi kameli vaivai ʻoku tauhi ʻi he tumutumu ʻo ha moʻunga ʻoku ʻikai faingofua ke kaka ai, pe ko e ngako ʻo e kakanoʻi manu, koeʻuhi ke lava ʻe ha taha ʻo toʻo ʻa e faingataʻa fetching ia.” Naʻe pehe ʻe he tokotaha hono ua, “He ʻikai ke u fakafekauʻaki e ongoongo hoku husepānití, he ʻoku ou manavasiʻi naʻa ʻikai ke u lava ʻo fakaʻosi ʻene talanoá, he kapau te u fakamatalaʻi ia, Te u lave ki heʻene ngaahi fehalaaki mo e ngaahi ʻulungaanga kovi kotoa pe.” Naʻe pehe ʻe he tokotaha hono tolu, “Ko hoku husepānití ko ha tangata māʻolunga; kapau te u fakamatalaʻi ia (pea ʻokú ne fanongo ki he meʻa ko iá) te ne vete au, pea kapau te u fakalongolongo, he ʻikai ke ne vete au pe lau au ko ha uaifi.” Naʻe pehe ʻe he tokotaha hono faa, “Ko hoku husepānití ko ha tokotaha liliu ʻo hangē ko e pō ʻo Tihama ʻa ia ʻoku ʻikai ke vela pe momoko. ʻoku ʻikai te u manavahē kiate ia, pea ʻoku ʻikai ke u taʻefiemālie kiate ia.” Naʻe pehe ʻe he toko taha hono nima, “Ko hoku husepānití, ʻi he taimi ʻoku fakahū aí (ʻa e fale) ko ha lēpati, mo e taimi ʻoku ʻalu ai ki tuʻá, ko ha laione. ʻOku ʻikai ke ne fehuʻi fekauʻaki mo ha meʻa pē ʻoku ʻi he falé.” Naʻe pehe ʻe he tokotaha hono ono, “Kapau ʻoku kai ʻe hoku husepānití. ʻoku fuʻu totuʻa ʻene kai (tukunoaʻi e ʻū peletí), pea kapau te ne inu, ʻoku ʻikai te ne tuku ha meʻa, pea kapau te ne mohe ʻokú ne mohe toko taha pē (mamaʻo meiate au) ʻufiʻufi ʻaki ʻa e kameni pea ʻoku ʻikai fakamafao atu hono ongo nima ʻi heni pea ʻi ai ke u ʻiloʻi ʻa e founga ʻo ʻeku totongi (valelei).” Naʻe pehe ʻe he toko fitu, “Ko hoku husepānití ko ha taha fai hala pe vaivai mo vale. ʻOku ʻiate ia ʻa e ngaahi fehalaaki kotoa pe. Te ne ala fakalaveaʻi ho ʻulú pe ko ho sinó pe te ne fai fakatouʻosi kinaua.” Naʻe pehe ʻe he tokotaha hono valu, “ʻOku molu hoku husepaniti ke ala ʻo hange ha kiʻi lapisi mo ha smells hange ha Zarnab (ko ha faʻahinga musie namu lelei).” Naʻe pehe ʻe he tokotaha hiva, “Ko hoku husepānití ko ha tangata angaʻofa lahi ʻokú ne tui ha meʻa haʻi lōloa ʻi heʻene toʻotoʻo ʻene heletaá. ʻOku mahutafea hono efuefu pea ʻoku ofi hono fale ki he kakai ʻe faingofua ʻenau fealeaʻaki mo ia.” Naʻe pehē ʻe he vahe hongofulu ʻe tahá, “Ko hoku husepaniti ko Malik, pea ko e ha ʻa Malik? ʻOku maʻongoʻonga ange ʻa Malik ʻi ha meʻa pe ʻoku ou lea ʻaki fekauʻaki mo ia. (ʻOku mahulu atu ia ʻi he ngaahi fakahīkihiki kotoa pē ʻe lava ke haʻu ki hoku ʻatamaí). Ko e lahi taha ʻo ʻene fanga kāmelí ʻoku tauhi ia ʻi ʻapi (mateuteu ke tāmateʻi koeʻuhí ko e kau fakaafé) pea ko e tokosiʻi pē ʻoku ʻave ki he ngoue maʻuiʻuiʻangá. ʻI he fanongo ʻa e fanga kāmelí ki he leʻo ʻo e lute (pe ko e tefitoʻi ngāué) ʻoku nau fakatokangaʻi ʻe tamateʻi kinautolu koeʻuhi ko e kau fakaafe.”

Naʻe pehē ʻe he toko taha hono hongofulu mā tah, “Ko hoku husepaniti ko ʻApa Zar pea ko e ha ʻa ʻApa Zar (i.e., ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u lea ʻaki ʻo kau kiate iá)? Kuó Ne ʻomi kiate au ha ngaahi meʻa teuteu lahi pea kuo fonu hoku telingá ʻiate kinautolu pea kuo hoko hoku ongo nimá ko e momona (i.e., kuó u hoko ʻo sisino). Pea kuó ne fiefia ʻiate au, pea kuó u fiefia lahi ʻi heʻeku laukau ʻaki aú. Naʻá ne maʻu au mo hoku fāmilí ʻa ia ko ha fanga sipi pē naʻa nau maʻu mo nofo masiva, pea ʻomi au ki ha fāmili ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ʻoku ʻi ai ʻenau fanga hōsí mo e kāmelí mo e haha mo hono fakamaʻa ʻo e kēlení . Ko e hā pē ha meʻa te u lea ʻ, ʻoku ʻikai ke ne valokiʻi pe fakalotomamahiʻi au. ʻI heʻeku mohé, ʻOku ou mohe ʻo aʻu ki he fuoloa ʻa e pongipongí, pea mo e taimi ʻoku ou inu ai ʻa e vaí (pe huʻakau), ʻoku ou inu hoku fonu. Ko e faʻe ʻa ʻApa Zar mo e meʻa ʻe ala lea ʻaki ʻe ha taha ko e fakahikihikiʻi ʻo e faʻe ʻa ʻApa Zar? Naʻe fonu maʻu pē ʻene fanga kiʻi tangai naʻe nofoʻangá ʻi he meʻakai mo e nāunau pea naʻe ʻataʻ. Ko e meʻa ki he foha ʻo ʻApa Salifati, ko e hā ha lau ʻa ha taha ʻo kau ki he foha ʻo ʻApa Salifá? ʻOku lausiʻi hono mohenga ʻo hange ha heleta uns theshed mo ha nima ʻo ha kiʻi tamasiʻi (ʻo e māhina ʻe fā) fakafiemālieʻi ʻene fiekaiá. Ko e meʻa ki he ʻofefine ʻo ʻApa Salifati, ʻokú ne talangofua ki heʻene tamaí mo ʻene faʻeé. ʻOku ne maʻu ha sino ngako kuo langa lelei pea ʻoku ne fakaake ʻa e meheka ʻi he otar ʻa hono husepaniti? ʻOku ʻikai ke ne fakaʻata ʻetau ngaahi fakapulipuli ka ʻoku ne tauhi kinautolu, pea ʻikai maumauʻi ʻemau ngaahi meʻakai mo e nāunaú pea ʻikai tuku ai ʻa e veve ke movetevete ʻi he potu kotoa pē ʻi homau falé.” Naʻe tanaki atu ʻe he fefine hono hongofulu ma taha, “Naʻe hoko ha ʻaho ʻe taha naʻe ʻalu atu ai ʻa ʻApa Salifati ʻi he taimi naʻe tatau ai ʻa e huʻakau mei he fanga monumanu, pea naʻá ne mamata ki ha fefine naʻe ʻi ai hono foha ʻe toko ua hangē ko e lēpati ʻoku vaʻinga mo hono uá. (ʻI heʻeku sio ki aí) naʻá ne vete au peá ne mali mo ia. Hili iá naʻá ku mali mo ha tangata fakaʻeiʻeiki naʻá ne faʻa heka ʻi ha hoosi taʻe tuku pea taʻofi ha tao ʻi hono nimá. Naʻá ne foaki mai ha ngaahi meʻa lahi, kae ʻumaʻā foki mo e ngaahi faʻahinga ʻo e fanga monumanu kehekehe kotoa pē ʻo nau pehē, ʻKai (ʻo e meʻa ni), O Um Zar, pea ʻoatu ha tokoni ki ho kāingá.” Naʻa ne toe pehe, “Ka, naʻe ʻikai lava ʻe he ngaahi meʻa kotoa naʻe foaki mai ʻe hoku husepāniti hono uá ʻo fakafonu ʻa e ngaahi meʻa siʻisiʻi taha ʻo ʻApa Salifá.”

Naʻe pehē ange leva ʻe ʻIlaisa: Naʻe pehē mai ʻe he ʻAposetolo ʻa Allah kiate au, “ʻOku ou kiate koe ʻi he hoko ʻa ʻApa Zar ki hono uaifi ko Um Zar.”

Kapau ʻoku ke sio ki he founga totonu ʻo e talafekau ʻa ʻIsaah, ʻoku ke sio naʻa ne fakafanongo ʻi he faʻa kataki ki he talanoa kakato ʻo ʻikai lea ʻaki ha meʻa kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e Aaʻisha.

Ka ko e Talafekau ia ʻa e ʻOtuá maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ko ia kapau ʻoku fai ʻe ha taha ha meʻa koeʻuhi ko Islaam, pea ʻiloʻi naʻa mo e Palōfita ʻo ʻAnahá – ko e tangata maʻongoʻonga taha ia kuo faifaiangé peá ne feohi mo hono uaifí. ʻOku totonu ke tau toʻo ha sīpinga mei ai.

ʻOkú ke toe sio nai ki he founga hili ʻene fanongo ki he meʻa naʻá ne lea ʻakí, naʻa ne fakaʻosi ia ʻi ha founga feʻofaʻaki? Fakahaaʻi ʻene mahuʻingaʻia he meʻa naʻá ne lea ʻakí, pea fakafehokotaki fakafoki ia ki ai ke ne ongoʻi ʻoku tokangaʻi ia, pea mahino.

Ko e founga tofu pē ia ʻokú ke fie muimui aí.

ʻOku lipooti authentically mei Bukhari & Mosilemi – ʻI he mafai ʻo Abdullah Ibn ʻ Umar (ʻofa ke Allah fiefia ʻiate ia) ko e talafekau ʻa Allah (ke ʻiate ia ʻa e melinó) naʻe pehe ʻe:

“Ko e moʻoni, pōtoʻi lea ʻe niʻihi (lava ke fakaʻofoʻofa); ʻoku kau ai ʻa e fie mana.

ʻOku ʻi ai ha pōtoʻi lea ʻoku fuʻu fakaʻofoʻofa pea ʻoku ʻi ai hono ʻaonga tatau ki he mana ʻa e kakaí. Manatuʻi te ke lava ʻo talanoa mo ho malí ʻi ha founga te ne tohoakiʻi mai kinaua, kae ʻoua naʻá ke fai ia ʻi he kakaí koeʻuhí he te ke ala maʻu ha tokanga ʻoku ʻikai fie maʻu.

Te ke lava ʻo ui kinautolu ʻaki ha hingoa fakatenetene fakatāutaha ʻokú ke fili maʻanautolu, ʻoku tau ʻiloʻi ʻe ui ʻe he Talafekau ʻa e ʻOtuá ʻa hono uaifi ko ʻAaʻisá ʻaki ʻa e hingoa fakatenetene ko e ʻAaʻisá’ ke fakakata pē mo ia. ʻOua naʻa ke ui kinautolu ko ha meʻa ʻoku nau fehiʻa ai neongo, koeʻuhí he te ne ʻai pē ke kovi ʻa e vā fetuʻutakí.

Aaʻisha (ʻofa ke Allah fiefia ʻiate ia) narrates ʻi Sahih Al Bukhari V2/B 15/no. 70]:

Ko e ʻaho ia ʻo e ʻID, pea naʻe vaʻinga ʻa e kakai ʻUliʻulí ʻaki ʻa e ngaahi paá mo e ngaahi tao; ko ia ne u kole ai ki he Palōfitá (ke ʻiate ia ʻa e melinó) pe ko ʻene ʻeke mai pe ʻoku ou fie sio ki he fakaʻaliʻali. Naʻá ku tali ange ʻio. Pea toki hoko ʻa e Palōfitá (ke ʻiate ia ʻa e melinó) ʻai ke u tuʻu ʻi mui ʻiate ia pea naʻe ala atu hoku kouʻahe ki hono kouʻahe pea naʻa ne talamai, “Hoko atu! O Bani Arfida,” ʻo aʻu ki heʻeku helaʻia.

Ko e Palōfitá (ke ʻiate ia ʻa e melinó) ko e fehuʻi mai ia kiate au, “ʻOkú ke fiemālie (ʻOku feʻunga nai ia kiate koe)?” Naʻá ku tali ange ʻio peá ne talamai ke u ʻalu.

ʻOku fakaʻofoʻofa ia; naʻa nau fefakaʻaliʻaliʻaki naʻe ʻikai ke nau ma ke na feʻofaʻaki… ʻokú ne fakahaaʻi hoʻomo felotoi ki he niʻihi kehé.

ʻOku lahi mo ha ngaahi fakamatala kehe ʻoku pehe ko e talafekau ʻa ʻAllaah (ke ʻiate ia ʻa e melinó) maʻu meʻatokoni mo hono uaifí, te na fakatou kai mei he meʻa tatau pea inu mei he ipu sioʻata tatau mo e ala meʻa pehe. Ko e founga ia ʻoku totonu ke ʻi ai – ʻokú ne fakatahaʻi fakaesino kimoutolu, ʻo hange ko e loto.

Naʻe tuʻo taha pē ʻa e palō (salla Allahu ʻ alaihi hayat Allah sallam) naʻe tangutu ʻi ha loki mo ʻIlaisa ʻo fakaleleiʻi hono suú. Naʻe māfana ʻaupito, pea sio atu ʻa ʻIlaisa ki hono laʻe ne monūʻiá peá ne fakatokangaʻi naʻe ʻasi ai ha pupuha. Naʻá ne ongoʻi lōmekina ʻi he fakaʻeiʻeiki ʻo e meʻa ko iá ʻi heʻene siofi ia ʻi ha taimi lōloa feʻunga ke ne fakatokangaʻi.

Naʻa ne pehe, “Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?” Naʻá ne tali mai, “Kapau ʻe ʻApa Bukair Al-Huthali, ko e punake, sio atu kiate koe, te ne ʻiloʻi naʻe hiki ʻene maau maʻau.”

Ko e Palōfitá (sallaAllahu ʻ alaihi hayat Sallam) ko e fehuʻi ange ia, “Ko e hā e meʻa naʻá ne lea ʻakí?” Naʻá ne tali mai, “Naʻe pehe ʻe ʻApa Bukair kapau te ke sio ki he fakaʻeiʻeiki ʻo e mahina, ʻokú ne malimali mo fakamaama ʻa e māmaní ke mamata ki ai ʻa e taha kotoa.”

Ko ia ko e Palōfitá (salla Allahu ʻ alaihi hayat Allah sallam) tuʻu ki ʻolunga, ʻeveʻeva kia ʻIlaisa, ʻuma ki ai ʻi he vahaʻa ʻo e ongo matá, ʻo ne pehe, “Wallahi ia Aisha, ʻokú ke hangē pē ko iá kiate au ʻo toe lahi ange.”

[Naʻe fakamatalaʻi ʻeni ʻi DalaʻEl Al-Nubuwa maʻa Imam ʻApa Nuʻaime mo isnad kau ai Imam Bukhari mo Imam Ibn Khuzaina.]

…ʻApa Darda’ naʻe lipooti ʻe he Palōfita ʻa Allah, kiate ia ke nonga, naʻe pehe ʻe, “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe mamafa ange ʻi he meʻafua ʻo e ngaahi ngaue ka ko e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo ha taha.” [Sahih Al Bukhari – Tohi ʻo e Ngaahi ʻUlungāangá #271]

"Ko e Palōfitá (ke ʻiate ia ʻa e melinó mo e ngaahi tāpuaki ʻa ʻIsaahá) pea naʻa ku [ʻIlaisa] fakaʻaongaʻi ke fai ghusl [kaukau] fakataha mei ha vaka pē ʻe taha ʻiate au mo ia; te mau fetongitongi pē ʻi hono fakamohe homau nimá ʻi he vaká pea te ne ʻave ha meʻa lahi ange ʻiate au kae ʻoua kuó u lea ʻaki, ʻTuku mai ha niʻihi maʻaku, tuku mai ha niʻihi maʻaku.ʻ" Naʻá ne pehē, pea naʻá na fakatou tupu hake (ʻi ha siteiti ko Janaabah).

Fakamatalaʻi ʻe Al-Bukhaari mo e Mosilemi.

__________________________________________________________________________________
Maʻuʻanga fakamatala: http://seerah-stories.blogspot.com/2009/06/was-prophet-romantic.html

19 Ngaahi Fakamatalá kia Ko e Palōfita ko Salla Same Alayhi Wassalam Feʻofaʻaki?

  1. ʻIsilami fokotuʻu ko ha toʻonga moʻui….ko ha tui fakalotu ia ʻa e ʻOtuá, ki lalo mei he langi ʻe fitu ʻe jibril ke mohd pbuh. naʻe fili ʻe hono ʻOtuá ha tangata feʻofaʻaki ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá…tuʻuloa… 100% ʻikai puleʻi.

  2. ʻOIAUE KO HOKU……. Palōfita (salla Allahu ʻ alaihi hayat Allah sallam) ko e husepāniti HAOHAOÁ…pea mo e tamasiʻi HAOHAOA. ʻOku ou fakaʻamu ʻoku kei ʻi ai pe ha niʻihi hange ko ia, pea naʻá ku maʻu ha faʻahinga tangata tatau pē ʻi heʻeku moʻuí. *mapuhoi*

    • Tokotaha ako fie ʻilo

      Ko e meʻa ʻoku ke ʻuhinga ki ai ko hoʻo fakaʻamu ke ʻi ai ha tamasiʻi hange ko Muhammad sallallahu ʻ alaihi wasallam ʻi hoʻo moʻui..

      tuofefine lelei naʻe ʻikai lava ʻo tatau ai pe kapau naʻe faʻeleʻi koe ʻi Muhammad (ke ʻiate ia ʻa e melinó)ʻmoʻui koeʻuhi he ko e tangata lelei taha ia ʻi he mamani ʻo aʻu ki he taimi ko ia pea ʻe kei tuʻu maʻu pe ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo e ngaahi tautea, ko ia ko hono kumi ha tangata ʻoku haohaoa tatau mo ia pea ʻoku kei taʻemalava pe 🙂

      ko ia te ke lava ʻo sio ki Alhamdulillah ki ha husepaniti Mosilemi ʻoku ne akoako ʻo hange ko e kaunga ngaue ʻa e Palofita ko Muhammad kapau ʻoku ʻikai hange ko e Palofita ko Muhammad 🙂

  3. ʻOku ʻi hoku Palōfita ʻOfeina ko Muhammad s.a.w ʻa e melinó mo e ngaahi tāpuakí. Naʻe haohaoa ʻaupito ʻa e Palōfita ʻOfeiná ʻi he ngaahi founga lelei kotoa pē. Hono ʻikai monūʻia ʻa e ngaahi uaifi ʻo e Kau Palōfitá ke maʻu ha husepāniti maʻongoʻonga pehē.

    Nowadays ʻikai maʻu ʻe he kau tangata ha tokoni ki he founga ke feʻofaʻaki ai mo honau uaifi.

  4. tallib

    tuʻunga ʻo e fakatonutonú kātaki ʻo toʻo ʻa e foʻi lea ko ”KAI” pea fetongi ʻaki ia ha meʻa fakaʻofoʻofa, kaungā palōfitá ʻoku ʻikai taau mo e folofolá.

  5. Mosilemi

    Ko e ngaahi meʻa fakaʻosi fekauʻaki mo hono fai fakataha ghusal. ʻOku ou ofo ʻi he ngaahi fakaikiiki ʻoku ʻomi. Ko e kakai ʻe toko fiha ʻoku nau aleaʻi fekauʻaki mo e kaukau mo honau uaifi pe husepaniti. ʻOku ou ofo ʻi he ʻi ai ha ngaahi fakaikiiki pehe ʻoku fekauʻaki mo e Muhammad (S.A.W), ʻa ia ko e mahuʻinga taha ia kia Allah mo e taki ʻo e kau palofita kotoa pe. ʻOku falalaʻanga mo faitotonu nai ʻeni!

    • Pehe ʻe Heti

      ʻOkú ke tonu ʻaupito! Palōfita (S.A.W) ko e ʻofaʻanga taha ia ʻo Allah, Pea ʻoku ou veiveiua fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e hadith ko ʻeni ʻo ghusal ki he gether

      • ʻi heʻene hoko ko e palofita ʻa Allah salla Leva alayhi wassalam naʻa ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu ʻi ha ngaahi founga lahi pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo ia he ʻikai ke tau ʻilo fekauʻaki mo e niʻihi kehe he ʻoku ne akoʻi mai ʻa e ngaahi meʻa ni ʻoku taʻe-taau mo akoʻi ʻa e tangata ʻoku fakangofua ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa ni
        ko e ha ʻoku ʻikai ke ke fekumi ai ki he hadeeth kimuʻa pea ke toki fehuʻia ia koeʻuhi pe he ʻoku ʻikai ke ke saiʻia ʻi he ongo???

        • Mosilemi

          @ Hafsa, ke akoʻi ʻa e kau Mosilemi ummat fekauʻaki mo Ghusal, ʻe lava ke fakamatalaʻi ia ʻi ha ngaahi founga kehekehe pea ʻoku ou fakapapauʻi ange ʻe mahino ki he kakai. Ko ʻeku ʻuhinga ki he fiemalie te ke fakamatalaʻi ki hoʻo fanau, ngaahi tokoua/tuofāfine fekauʻaki mo e anga hoʻo hoko mo ho husepānití (kapau pe ko e taimi kuó ke ʻosi mali aí) fai Ghusal? ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakaikiiki ʻe niʻihi ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo ha husepaniti mo ha uaifi mo e ʻIsilami fokotuʻu ʻoku toe saiʻia foki ai ʻi he founga.

          • kasiā

            tokoua ko e ha ʻoku ʻikai ke ke vakaiʻi ai pe ʻoku saheeh ʻa e hadeeth koeʻuhi he ʻoku lahi ange hadeeths fakaikiiki ange he taimi ko ia
            ko ʻemau faiakó ʻa e palōfita ʻa Allah pea kapau naʻe ʻikai ke ne fakamatalaʻi mai ha ngaahi meʻa kiate kimautolu ta he ʻikai ke mau ʻilo
            ʻi he ngaahi meʻa ʻisilami fokotuʻu ʻoku totonu ke fakapulipuli ka ʻoku ʻikai ha ma ʻi he ako
            ʻo hange ko e tokotaha sahabiyah naʻe fehuʻi fekauʻaki mo e fakamamahi mo e meʻa naʻe fakaha ange ke ne fai maʻa e toto mo e ngaahi ala meʻa pehee
            pea ʻi he taimi ʻoku fakapōpula ai ha taha ʻo e ngaahi uaifi ʻo e palōfitá peá ne fakakofuʻi ia mo ia pea fakatokoto mo ia ʻi heʻene fiefiá
            pea ʻi heʻene ʻuma kia ʻIlaisa lolotonga ʻene ʻaukai ʻi heʻene hu atu ʻo mavahe mei hono ʻapi
            ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻoku hokó
            ʻo ne ʻai hono ngutú ke taʻofi hono ngutú pea lea fekauʻaki mo e fiefia ʻa ha tāupoʻou
            ko ʻetau ngāué ʻeni
            he ʻikai ke tau ʻalu ʻo fakahā ki hotau ngaahi kaungāmeʻá ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻi mui ʻi he ngaahi matapā kuo tāpuní neongo kapau ʻoku ʻikai ke tau mali ka ko hono ʻuhingá he ʻoku ʻikai ko ha kau palōfita kitautolu ʻa Allah pea ʻoku ʻikai ke tau wahi pea ʻoku ʻikai ko ha sīpinga ia ke akoʻi ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻetau ngaahi laʻaá
            ʻe lava Allah fakalahi kotoa kitautolu ʻi he ʻilo Ameen

  6. Muhammad Shayan

    ASSALAM-O-ALAIKUM Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine….

    Kuo hanga ʻe he hadith fakaʻosi fekauʻaki mo Ghusl ʻo fokotuʻu au ʻi ha puputuʻu foki… ʻikai ko ʻeku pehe ʻoku hala pe tonu… ʻOku ALLAH ʻiloʻi lelei taha, ka kuo pehe ʻe ALLAH ʻoku totonu ke maluʻi ʻe ha tangata ʻene ngaahi konga fakatautaha mei he fakaha pea ʻoku totonu ke maluʻi ʻe ha fefine ʻene ngaahi konga fakatautaha mei hono fakaha mai… Kuo teʻeki ai ke u maʻu ha meʻa pehe ʻi Qurʻan ʻoku ne poupouʻi ʻa e ngaahi kautaha Teseleti ko ʻeni… Toe, ʻOku ʻikai ke u pehe pe ʻoku hala pe totonu ʻa e ngaahi kautaha Teseleti ka ʻo kapau ʻe lava ʻe ha taha ʻo ʻomi ha faʻahinga fakamoʻoni fakafolofola ʻi Qurʻan ʻoku ne poupouʻi ʻa e Ngaahi Kautaha Teseleti ko ʻeni, ʻe faingofua ange ke fakaʻataʻata ʻa e veiveiua…

    ASSALAM-O-ALAIKUM..

  7. fefine mosilemi

    Assalamualaikum ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina
    ʻIo ko e hadith ko ʻeni ʻoku saheeh te ke lava ʻo sio ki ai ʻi sahih Al-Bukhari ko e tohi ʻo ghusl hadith ʻikai 187.

  8. koeʻuhi ko e fe taimi ʻoku tau veiveiua ai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe bukhari…….

  9. Mosilemi

    ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi meʻa tatau mei he ngaahi uaifi kehe ʻo e Palōfitá? ʻOku ʻikai ke u tui kuo ʻi ai ha uaifi kehe kuo ne leʻo fekauʻaki mo ʻenau moʻui fakatautaha kae ʻikai ko Hazrat The..

    Kuó u ʻosi lau foki mo e Hadith ʻoku ʻikai totonu ke fesiofaki kakato ha husepāniti mo ha uaifi taʻe ʻi ai ha vala (ko ha meʻa ke fai ki ai ehtiyat). ʻE fakahoko fēfē ʻeni ʻe he Palōfitá? Ko ha tangata faingofua au pea te u lava ʻo fai ha ngaahi fehalaaki ka ko e taimi ʻoku haʻu ai ki he Palofita he ʻikai ke ne fai ʻa e fehalaaki tatau mo kitautolu koeʻuhi he ko Rehmat-Al-alameen pea ko e palofita ʻofeina taha ia ʻo Allah. Hange ko e lau ʻa Allah ʻi he Quran ʻoku “ko e Palōfitá (S.A.W) ʻoku ʻikai ke ne lea pe fai ha meʻa kae ʻoua kuo fekauʻi ia ʻe Allah ke” pea ʻoku puleʻi leva ʻa e faingamalie ʻo e fehalaki koeʻuhi he ʻikai lava Allah ʻo fai ha ngaahi fehalaaki…

    ʻOku ʻiloʻi lelei taha ʻe Allah!

  10. Mohammad Umair

    ʻOku ou ofo ʻi he ngaahi fakamatala ʻoku fehuʻia ai ʻe he kakaí ʻa e tuʻunga ʻo e feohi fafale fakaesinó ʻi he vahaʻa ʻo e ongomeʻa malí. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ha fono mahino naʻe ʻomi ʻe ALLAH(SWT) Ko ia ʻi he Quran Maʻoniʻoni pea ko e ha leva ʻoku fuʻu hohaʻa pehe ai.

  11. Rizqah AbdurRahman Tijani

    Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina ʻi ʻIsilami fokotuʻu.
    ʻOku ou fiefia naʻe hiki e fakamatala ko ʻeni, @ siʻisiʻi taha ʻe ʻaonga kiate kitautolu kotoa.
    ʻOku ʻi ai ha tohi, Ko e Palōfita ko Muhammad (MAMATA) ko e lelei taha ʻi he ngaahi husepaniti kotoa naʻe faʻu ʻe Dr Ghazi Al-Shammari (IIPH). ʻE ʻaonga ia kiate kitautolu kotoa.
    Fekauʻaki mo e Ghusl ʻoku kau ai ʻa e Palofita mo hono uaifi, ʻoku lahi ʻa e ngaahi tohi ʻa e Ngaahi Kautaha Tātí ʻokú ne poupouʻi iá. ʻE lava ke mamataʻi ia ʻi sahih Bukhari mo e mosilemi ʻ ko e Tohi ʻa Ghusl ʻ. ʻOku toe ʻi kolo Riyadh us Salihin mo ha ngaahi tohi lahi kehe. ʻOku ʻi he ʻInitaneti kotoa ʻa e ngaahi tohi kapau he ʻikai ke ke lava ʻo maʻu ʻa e tatau faingataʻa.
    ʻOku ou tui ko e taimi maʻolunga ia naʻa ke kamata lau ai e ngaahi tohi faka-ʻIsilami.
    Barka jumah

  12. ʻOku maʻongoʻonga ʻaupito ʻa e Ngaahi Kautaha Teseleti ko ʻení. ʻOku nau pehe he ʻikai ke ke teitei lava ʻo falala ki ha frined kae ʻoua kuo nau fakamoʻoniʻi ʻoku nau ʻi ai maʻau lolotonga e ngaahi faingataʻa pea faingofua. Kuo toe pehe foki ke fili ha frined te ne ʻomi koe ke ke ofi ange ki Allah (swt).

  13. ʻAsa,Ko ha lssoen lahi ʻeni ki hotau tokolahi, ko hai, fakataha mo e fetōʻaki ʻa ʻImaaní, tuku ke fetoʻaki ʻetau ngaahi ngaue Allah saiʻia ʻi he fanga kiʻi ngaue iiki ʻoku fai maʻu pee, ʻo lahi ange ia ʻi he fanga kiʻi ngaue ʻoku tavale, tuʻo taha pē ʻi ha ngaahi ngāue lelei lahi, tuhu ki he lahi ʻo e fatongia ʻo e ngaahi fakakaukau ʻo e taʻefeliliuaki mo e tuʻu maʻu’ ʻoku totonu ke vaʻinga ʻi ha moʻui ʻa e kau Mosilemi. KKK

  14. Prof Dr Zafar Iqbal

    Ko e maʻuʻanga totonu ʻo e ngaahi kautaha teseleti fekauʻaki mo e hingoa fakatenetene (Uiuiʻi ʻe he Palōfita ko PBUH ʻa e AYESH kae ʻikai ko e THE) ʻoku hā atu ʻi ʻolungá ko e:

    يا عائشُ ، هذا جبريلُ يقرئكِ السَّلامَ . فقلتُ : Ke ʻiate ia ʻa e melinó pea mo e ʻaloʻofa mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá, ʻokú ke sio ki he meʻa ʻoku ʻikai ke u sio ki aí . ʻOku ke fie maʻu ke ʻiate ia ʻa e talafekau ʻa Allah melino .
    Tokotaha Fakamatalá: Aisha um Al-Momen Al-Muʻminin Al-Muʻadeen: Mao –
    maʻuʻanga fakamatala: Sahih Al, Bukhari – Pēsí pe fiká: 3768
    Fakamatala fakanounou ʻo e fakamaau fakamuimuitahá: [Tonu]

Tuku atu ha Tali

He ʻikai pulusi ho tuʻasila ʻīmeilí. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi konga (field) ʻoku *

×

Vakaiʻi ʻEtau Mobile App Foʻou!!

Fakahinohino ki he mali Mosilemi tohi kole toʻotoʻo